Vukovarska zastava na najvišem vrhu Albanije i Makedonije

Korab – Veliki Korab 2764 m, Šar planina – Titov vrh 2747 m i Ljuboten 2498 m, 13, 14. i 15.09.2018.

Dan prvi – Korab

Planina Korab je najviša planina u Makedoniji i Albaniji, te je ujedno i granična planina između ove dvije države. Najviši vrh navedene planine je Veliki Korab sa svojih 2764m, te državna granica prelazi upravo preko tog vrha. Igor Mihelić, član Hrvatskog planinarskog društva “Vučedol” iz Vukovara i Saša Atanasovski, član „Aktivnatura“ iz Zagreba pohodili su ovaj prekrasni vrh. Uspon započinje u koritu rijeke Radike, hladne i snažne planinske rijeke na 1281 m koja ujedno čini i prirodnu granicu između Šar planine i Koraba, te se preko karaule Strezimir penjete na prijevoj Korab na 2390 m. Planinareći prvo smo prošli hlad šume do 1800 m, a potom hodali po prekrasnim pašnjacima prepunim borovnice koje smo ovaj put jeli u izobilju, uz pogled na okolne vrhove koji su ispod nas nagovještavaju pravo uživanje u navedenom usponu. S prijevoja se otvorio pogled na ljepotu planine, a put je dalje išao podnožjem granične linije između Albanije i Makedonije sve do vrha Veliki Korab na 2764 m. Pogled s vrha i prekrasan sunčani dan tek su neki od poklona za ovako veliki trud i uspon, a fotografije trajni podsjetnik na navedeni doživljaj.

Dan drugi – Šar planina

Šar planina je planina u sjeverozapadnom dijelu Makedonije s najvišim vrhom: Titov vrh 2747 m. Bogata je rudama koje se u različitim bojama mogu prepoznati prilikom planinarskih uspona (krom, bakar po kojem je vrh Bakardan dobio ime i kojeg ima u podnožju…). Na pašnjacima još uvijek ima ovčarstva kao i svima dobro poznatih šarplaninaca koji ponekad znaju umornim planinarima pokazati da se uvijek ima snage i za „trčanje“ u planini. Uspon na Titov vrh započinje sa Popove Šapke (poznato makedonsko skijalište), te ide grebenom preko vrha Antena, do Sinjeg vrha gdje zaobilazi Bezimeni vrh, do Karabunara pa preko Bakardana do Titovog vrha. Uspon je zanimljiv i kondicijski vrlo zahtjevan jer traži penjanje na sve nabrojane vrhove, ali zato pruža nezaboravne prirode prizore.

Dan treći – Šar planina

Obzirom da je u protekla dva dana preko 40 km planinarenja iza nas sa cca 20 sati hodanja uzbrdo i nizbrdo što je u planinarskoj normi i više nego dovoljno noć prije smo raspravljali da li penjati još jedan vrh ili organizirati dan drugačije. Večerali smo na jezeru Mavrovo u sklopu Nacionalnog parka Mavrovo s pogledom na do pola potopljenu crkvu sv. Nikole prilikom formiranja akomulacije 60-tih godina. Preobuti se, popiti kavu, pivo i večerati nešto na tako mirnom i pitomom mjestu bilo je sasvim dovoljno za konačnu odluku da penjemo kružnu turu na Ljuboten. Vrh Ljuboten sa svojih 2498 m čini prirodnu granicu između Makedonije i Kosova. Start na 900 m, te ukupnih 1600 m visinskog uspona sa novih 20 km planinarenja rezultat su volje i onih par stvari nabrojanih od večeri prije na Mavrovu. Iako treći dan možemo zaokružiti i ovako: Na uspon smo krenuli zbog prethodno navedenih stvari, a popeli se po uzoru na gospodina Blagoja. Naime putem smo sreli grupu planinara iz Makedonije, a među njima i gospodina Blagoja koji ima 80 godina i penje vrh u zadanoj satnici, što je doista pokazatelj da je volja najveći pokretač.

Do novog uspona sa štovanjem, Igor Mihelić, HPD „Vučedol“, Vukovar

[Best_Wordpress_Gallery id=”20″ gal_title=”planiniarenje_vucedol_201809″]

Podijeli: